понедељак, 23. март 2026.

KONKURS ZA NOVI BROJ ZVEZDANOG KOLODVORA– Da li smo postali bolji, otkad smo usavršili načine na koje mučimo jedni druge?



Redakcija časopisa za umetnost i kulturu Zvezdani kolodvor raspisuje konkurs za majski broj i predlaže tri teme:

Prva tema: Jubileji

U februaru i martu obeležili smo godišnjice smrti Alekse Šantića, jednog od najznačajnijih srpskih pesnika i autora čuvene pesme „Emina“, zatim Branka Miljkovića, od čije se tragične smrti navršilo 65 godina. Ove godine se sećamo i Aleksandra Sergejeviča Puškina i Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, pisaca kojima se u savremenom dobu vraćamo više nego ikad, u potrebi da razumemo suštinu života i posvetimo se čoveku.

U martu se prisećamo i Rainer Maria Rilkea, koji je preminuo decembra 1926. godine, a jubilej stogodišnjice njegove smrti obeležava se tokom cele godine.


Druga tema: Moja životna priča

Ova ideja proistekla je iz potrebe da se lični narativ oslobodi klišea autobiografije i sagleda kao prostor književnog istraživanja. Pozivamo vas da ispričate fragmente, prećutane trenutke — onako kako se život konstruiše kroz sećanje, jezik i formu.

U vremenu koje favorizuje brzinu i pojednostavljivanje, pozivamo vas na pripovedanje koje ne teži dužini, već dubini jednog sećanja. Neka to bude značajan događaj, upečatljiv odlazak — ispričan kroz odlomke, distancu, ironiju ili čak fikciju. Pišite o onome što smo postali, ali i o onome što nikada nismo uspeli da budemo.

Pisati priču o životu znači rizikovati sopstveni glas. Jednom napisana, ona prestaje da bude pitanje sećanja i postaje čin hrabrosti. Ogoljena, nosi težinu i unapred prihvata mogućnost da se ne dopadne svima — jer nikada ne zvuči onako kako smo je zamislili. Vaša životna priča može stati u pesmu, kratku prozu ili esej.


Treća tema: Dostojevski – večna inspiracija

Fjodor Mihajlovič Dostojevski je pisac koji neprestano živi u našim svetovima — kao prorok i psiholog, kao glas savesti i merilo moralnosti. Njegova dela nas iznova vraćaju suštinskim pitanjima čovekove prirode, krivice, vere i iskupljenja.

Nadamo se da će vas inspirisati likovi koje je oživeo na stranicama svojih dela. Pišite o sopstvenim moralnim dilemama, o savesti koja opominje i o lepoti koja (ne)spasava svet.

Već neko vreme, Bele noći doživljavaju posebnu popularnost među mlađim generacijama. Priča o usamljenosti i zahvalnosti za jedan jedini trenutak ljubavi postaje inspiracija savremenim sanjarima.

Martovsko sunce nad podzemljem budi nadu — onu koja uvek pronalazi put i, kroz unutrašnju snagu, probija slojeve tame i težine. Jer kod Dostojevskog ni najdublja tama ne ostaje imuna na snagu svetlosti.


U duhu vaskršnjeg posta i molitve, i u nadi da će vas predložene teme inspirisati, pozivamo vas da uzmete učešće u kreiranju novog broja časopisa.

Pišite nam na mail: klubumetnika.zvezdanikolodvor@gmail.com

Rok za slanje radova je do 30. aprila 2026. godine.

 

Vaš Zvezdani kolodvor

среда, 24. септембар 2025.

Konkurs za 33. broj Zvezdanog kolodvora: Pesnik i mit boema

 KONKURS ZA 33. BROJ ZVEZDANOG KOLODVORA - PESNIK I MIT BOEMA

U Rusiji se ove godine sa posebnim značajem obeležava jubilej 130 godina od rođenja i 100 godina od smrti najvoljenijeg i najvećeg ruskog pesnika. Širom zemlje se održavaju događaji povodom 130. rođendana Sergeja Jesenjina, koji je simbol duboke veze između poezije i duše ruskog naroda.

Moskva proslavlja jubilej pod sloganom: “Svako od nas je bar malo Jesenjin”. Kao domaćin festivala tokom septembra meseca, planiran je bogat program. Državni muzej i gradski prostori biće domaćini izložbi, predavanja, projekcija arhivskih snimaka i filmova, predstava i muzičkih programa, javnih čitanja pesnikovih dela... Sve je u duhu istraživanja aspekata pesnikovog života i dela, tradicije i nasleđa Srebrnog doba.

U selu Konstantinovu u Rjazanjskoj oblasti, gde je pesnik rođen i gde je proveo detinjstvo, svake godine se u njegovu čast održava Sversuki festival poezije, tako i ove godine, 20. septembra je u Državnom muzeju-rezervatu S.A.Jesenjina održan 11. Međuregionalni festival-takmičenje: “Otvorimo Jesenjinovu knjigu”.

Naša redakcija je pre deset godina priredila antologiju posvećenu Jesenjinu, a ove godine u njegovu čast, pozivamo sve vas da nam pošaljete pesme, eseje i oglede o njegovom liku i delu. Jesenjin je u književnost uneo ritam sela, prirode, ruskih predela, seoskih pejzaža, života i svakodnevnice ruskog seljaka, ali je živeo i u modernim, urbanim vremenima, među kafanama, bulevarima i boemima. Fokus je na dijalogu ruralnog i urbanog u poeziji.

   Teme:

Pesnik i mit boema - 130 godina od rođenja i 100 godina od smrti Sergeja Jesenjina

125 godina od rođenja Antoana de Sent-Egziperija (u vremenu kada svet žuri i zaboravlja na male stvari, pišite nam o vašoj ruži i potrazi za smislom koji je Antoan de Sent-Egziperi ostavio u nasleđe). Kako sačuvati miris ruže u vremenu koje sve više gubi odgovornost prema vrednostima?

Estetika sitnica - poezija svakodnevnice – estetika dana, mali rituali i sitnice, razgovor u prolazu, mesta svakodnevnog života i njihov uticaj na  literarni prostor pisca.

Poezija malih trenutaka - u potrazi za smislom u jednostavnom, običnom danu.

Mesta i navike koje oblikuju naš identitet. 


Pošaljite nam:                                

– poeziju                                         

– kratku prozu                                       

– eseje i zapise                                          

– prevode, kritičke osvrte


Rok za slanje radova u čast Jesenjina je 03. oktobar 2025.

Ostale radove možete sati do 15. oktobra 2025.

Email: klubumetnika.zvezdanikolodvor@gmail.com


 

 

 

 

 

 

 


петак, 15. новембар 2024.

Konkurs za novogodišnji broj časopisa

 


Časopis za umetnost i kulturu „Zvezdani kolodvor“ iz Beograda raspisuje 31. konkurs za novogodišnji dvobroj. Pozivamo autore, pisce, mlade i afirmisane umetnike i književnike da daju svoj doprinos slanjem priloga (kratka proza, poezija, esej, članak, književni prikaz, umetničke fotografije, kritički prikaz filmova ili likovnog dela), sa kratkom biografijom na mail:

klubumetnika.zvezdanikolodvor@gmail.com do 15. decembra 2024. godine.

Uredništvo, prateći tokove savremene književnosti i umetnosti u svim žanrovima, kao i kulturna dešavanja u regionu i šire, sa naglaskom na promociju mladih autora, za predstojeći broj predlaže sledeće teme:

Slika Dorijana Greja
35 godina od pada Berlinskog zida
Refleksija kroz poeziju i eseje

Obrazloženje tema:

                                Slika Dorijana Greja - U lavirintu moralne dekadencije
                                                                     - Identitet estetske perfekcije

Suština ove teme je Vajldova kritika tadašnjeg, viktorijanskog društva, dualnosti ljudske prirode i privlačnosti estetizma. Poziv autorima je da razmisle o posledicama traženja zadovoljstva bez obzira na etičke granice, što je primenjivo i nakon 130 godina. Ovom temom obeležavamo 170-godišnjicu rođenja Oskara Vajlda i otvaramo diskusiju o razlici između spoljašnjeg i unutrašnjeg u čoveku...

                           35 godina od pada Berlinskog zida – Futurizam i predikcija umetnosti

Uticaj političkog slogana „Wir sind das Volk“ i oblikovanje književne i muzičke scene, odnosno društvenog narativa u Nemačkoj, nakon ujedinjena.

                             Refleksija kroz poeziju i eseje – Prošlost, sloboda i granice stvaranja

Poezija, stvarajući prostor za introspektivne uvide, često daje mogućnost za različita tumačenja, dok eseji, s druge strane nude strukturu u kojoj se refleksija razvija logičnim tokom misli, tako da ovom temom otvaramo mogućnost autorima da izraze svoja najdublja osećanja, preispitujući prošlost, bilo u istorijskim okvirima prethodne dve teme ili u razumevanju ličnih unutrašnjih stanja i motivacije.


U nadi da smo vas inspirisali, i da ćemo i ovog puta zajedno uspeti da se povežemo sa univerzalnim ljudskim iskustvom i poslati poruku da je ključ naše budućnosti upavo sada i u našim rukama,  očekujemo vaše priloge.

S poštovanjem,
Uredništvo

среда, 21. август 2024.

Irena Jovanović - Zemlja u naručju snova

 

Irena Jovanović je rođena u Zaječaru 1971. godine. Diplomirala je u nivou Mastera na Fakultetu
Primenjenih Umetnosti i Dizajna (FPUD) u Beogradu, na smeru Dizajna keramike i porcelana. Živi i radi u Zaječaru kao slobodan umetnik i poeta. Član je ULUS-a i ULUPUDS-a u Beogradu. Do sada je imala dvadeset samostalnih izložbi: keramičkih skulptura, crteža figuracije i apstrakcije, kolaža i akvarela apstrahovanih pejzaža. Učestvovala je u više grupnih izložbi i u radu mnogih likovnih kolonija. Poeziju piše od druge godine fakulteta. Pesme su joj objavljivane u časopisima: „Razvitak“, „Кrajinski vidokrug“, „Buktinja“, „Bdenje“, „Arte-stih“... i u zbirci „Pesnički tragovi Zaječara“ objavljenoj 2023. godine. Piše poeziju i na engleskom jeziku, a po konkursu izdavača Inner Child Press iz SAD-a joj je izašla prva knjiga poezije na engleskom jeziku pod nazivom „Let It Be“. Svoju poeziju na oba jezika postavlja na svoju fejsbuk stranicu. 2014. godine osniva Ženski poetski klub „Vlat“, koji je ponovo aktivan i okuplja veliki broj članica. Odnedavno je u Zaječaru osnovala ogranak pri Savezu Književnika u Otadžbini i Rasejanju, i sada je predsednik ogranka SKOR-a za Zaječar.


ZEMLJA U NARUČJU SNOVA

U posudu svoj sasud stavi
od zemlje si i od ideje
pa obgrli snom i objedini istinu
lepšu od života u čistim suštinama

Utkaj bisere reči
u unikatna tkanja rečenica
u lavirintu od vlati i niti
u šarama pismoljublja
dragoceno ponuđenih

I sroči čitke, britke
blistave razine misli
nek reč se vine kao ptica
u beskrajne, sjajne
beline svojih ideala
kao latica mala, da dotakne
najuzvišenije visine
neopisive, impresivne...

U malo zemlje
u činiji od dlanova
i snova, vrvi život opštih
i vascelih rasprostranjenosti,
nema većih bitnosti
od savršenstva postojanja
izvan ropstva, koje duša
u blaženstvu slaže
iz zračećeg sopstva
i jarke lepote
istina presvetlih
i svetih...

,,Prah,, je telo tvoje samo
ako smatraš
svetlonosna buktinjo mlazna
sjaja božanstvenog
,,zemljo,, u naručju snova
isponova obasjaj sebe i svet...
u iskonskom biću ne postoji tama
sve što jesi to je svest, svesnost
i svetlost sama, mazna...