ZVEZDANI KOLODVOR
- Početna
- O nama
- Online časopis
- Zbornici
- Poezija
- Proza
- Galerija
- Promocije
- Video
- STIHOVI OD SEDEFA
- GALERIJA OD STIHA - GRADSKE RIME (ZBORNIK POEZIJE)
- SNOVI INJEM POSUTI (ANTOLOGIJA POSEVEĆNA JESENJINU)
- POSLEDNJI CVETOVI ZLA (ANTOLOGIJA POSVEĆENA BODLERU)
- DŽEJMS DŽOJS NA MEDITERANU (LJUBAV I MUZIKA)
- POEZIJA PRIJATELJA
- MLADI PESNICI
- Aforizmi
- Elektronsko izdavaštvo
- Konkursi
- Rezultati konkursa
- PREVODI, LEKTURA, KOREKTURA, REDAKTURA
- Kontakt
среда, 29. новембар 2023.
недеља, 19. новембар 2023.
уторак, 26. септембар 2023.
Izbor iz poezije Borisa Jovanovića Kastela - Pokloniću ti Ružu vjetrova
Boris Jovanović Kastel
SVETI MARKO U NAŠEM BRODOGRADILIŠTU
na putu za Veneciju
u naše brodogradilište
uplovio sveti Marko evanđelist
u pratnji krlatog lava
i ogrnut plahtom
da spasi zidara na skeli vinarije,
izliječi nas od kuge,
nahrani rogačevim brašnom,
sačuva od rata
i dopiše geslo Jevanđelja.
Obukosmo bijele košulje,
djeca mu cjelivaše gležnjeve
i zakitiše zumbulima.
U zoru, uplakan na doku,
noseći pratioca krvave grive,
gledao nas je pijane
kako isplovljavamo
jedrima od posječenih krila lava
u agoniju.
Već u vinske flaše zarobljava mora
da korali osvetnici
prekolju nas...
KĆER
FELUKA
Čekao sam pasate,
trgovačke vjetrove
bogomdane za plovidbu
barke iz Provanse sa dva jarbola.
Zvali su je feluka.
U zvižducima stršljenova kroz vrtove
čuo se glas barona De Tota
o vjetrovima Aliseja
i satnica dolaska
iz kritskih luka u Egipat.
Barka u grimiznoj tunici
s ogrlicom od istočnih kristala
čeka vjetar
da je predam svatovima.
Ne zna da su na Jadranu
sprženom zvijezdom bljedožute boje
uragani sve i svja protjerali u ustoriju.
Kćer feluku potapam
da ne ostane udovica
a njenom tunikom davim se.
DVA JEDRA
odjekne vasionom,
pitaće ga
u koje jedro da ga uviju –
trijersko, grčko torza kvadrata
ili latinsko kulminacije trougla?
Noću prekriven latinskim
a danju grčkim
iskrao se iz grada kao duh.
Tragovi u pijesku
otkrili su deset prstiju
i ženske pletenice sa strana.
Pobjegao je od svečanih truba
postrojenih u čast oboženja analfabeta
da sa strvinama ne razgovara...
BOLNIČARKE OD MULJA
Stigao je u vulkansko polje
Džebel Druza u Siriji
da čuje pripovijest
o seobi duša.
Sav u krpama
(sličnim haljinama karnevalskih plesačica)
na prag kuće
od crnog bazalta
stao je vrač
sa šarenom petokrakom kao oreolom,
rekavši –
Ako suze i so tvog znoja
jednom moru ne vratiš -
bićeš zločinac
a iz njegovih riznica
bolničarke od mulja izronjele
za tvoje amnezije -
biće ti uzdarje!
AMFORE OSVETNICE
Spremao se za put preko okeana
ni sam ne zna zašto...
Na krmeni jarbol jedrilice ugradio
šestokraku vjetrenjaču,
ukrcao galone vode i ugalj,
usoljenu govedinu, sušeno meso,
pasulj, vanilice i lokum.
Spremio je mišice da
pri brzini od 70 milja
ispumpava vodu poslije oluja,
harpune kad se prišunjaju morski psi,
izbaždario instrumente...
Pod pazuhom zamka Svetog Đorđa
u Lisabonu ostavio je
rukopise da ga dočekaju drugačiji.
Ipak, nije zaplovio nikuda –
opljačkane i silovane amfore
ispile su okean!
KALIGRAFKINJA
S jeseni rezbarila je znakove
u ovnove rogove
da zvučni zid letargije probode,
zimi ih gravirala u kornjačin oklop
da praznovjerce zaustavi,
s proljeća na pločice mornara
Gospu na obećanje da podsjećaju.
Četkicu je ljetos umočila
u ambis plićaka
i na rukavu svilene košulje
njegovo ime naslikala
nesvjesna da u
morskoj azbuci ne znači – borba
već isplovljavanje bez broda
u čijoj su kobilici
njeni inicijali okopnili.
Iz knjige Pokloniću ti Ružu vjetrova (Shura
Publikacije, Opatija, 2023)
O PJESNIKU
BORIS JOVANOVIĆ KASTEL /1971/
Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim
pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom mediteranskog pjesništva
i književnosti bivše Jugoslavije.
Objavio je trideset knjiga poezije i
eseja. O njegovoj poeziji objavljena je knjiga izabranih eseja domaćih i
stranih pisaca Mediteranski gospar (2009).
Dobitnik je svjetske Pohvale za
poeziju Nosside 2011. koja se dodjeljuje pod pokroviteljstvom
Svjetskog poetskog direktorijuma UNESCO-a u italijanskom gradu Ređo Kalabrija.
Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000-2003).
Poezija mu je prevođena na italijanski,
engleski, poljski, češki, mađarski, albanski, ukrajinski i slovenački jezik.
Zastupljen je u Antologiji svjetske
poezije Nosside na italijanskom jeziku,
Antologiji Mediteranske ljubavne poezije od najstarijih vremena do
danas, Antologiji slovenske poezije na slovenačkom jeziku, Antologiji
južnoslovenskih poezija na poljskom u izdanju Agawe iz Varšave,
dvojezičnoj češko-engleskoj, Antologiji savremene slovenske poezije Bludni
korijeni (2015) objavljenoj na Univerzitetu Palackog u
Olomoucu u Češkoj Republici koja se izučava na svim univerzitetima
slavistike u Evropi i svijetu, u prestižnoj Antologiji mediteranske
poezije Mare Mare u kojoj svaka zemlja Mediterana ima po
jednog predstavnika čija poezija je objavljena na italijanskom i maternjem
jeziku autora (Adda editore, Bari, 2017, u izboru i prevodu Milice
Marinković), u antologiji crnogorske poezije u ukrajinskom časopisu Vsesvit iz
Kijeva (11-12/2016, u prevodu Dmitra Čistjaka i izboru Sretena Perovića),
Antologiji crnogorske poezije na italijanskom jeziku, Antologiji crnogorske
poezije na albanskom jeziku, antologijama crnogorske poezije, antologijama
poezije o vinu, ženi…
Kastelov izbor iz poezije na slovenačkom
jeziku Ručak na hridini /Kosilo na čeri/objavila je
2014. godine slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u
antologijskoj ediciji evropskih pjesnika Poetikonove lire kao
dio programa Evropske komisije. Izbor iz poezije na makedonskom jeziku Čekaju
li nas brodovi (Чекаат ли бродовите) objavilo je
renomirano Udruženje za nauku i kulturu НОВА iz Bitole 2018.
godine.
Knjiga
poezije Pozivno pismo suncu (2016), objavljena u prestižnoj
biblioteci savremene crnogorske poezije Savremenik Zavoda za
udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, ovjenčana je prestižnom
nagradom Književno pero Hrvatskog književnog društva za knjigu
godine van izdanja HKD. Knjigu poezije More u naručju (2017)
objavio je Kulturni centar Novog Sada u poznatoj ediciji Anagram koja
obuhvata savremene regionalne i evropske autore. Na Struškim
književnim susretima 2017. godine u Strugi i Ohridu, Kastel je
ovjenčan nagradom za poeziju Kniževni branovi. Beogradski
Institut za razvoj humanističkih disciplina Belko, Kastelu je
u martu 2018. godine dodijelio specijalnu nagradu Balkanski juvelir za
nemjerljiv doprinos baštinjenju, očuvanju i razvoju duha poezije i muzike
Mediterana u književnom opusu. Iste godine, Borisu Kastelu je za doprinos
mediteranskoj poeziji i povezivanju mediteranskih naroda i kultura uručena
hrvatska književna nagrada Goran Bujić koju dodjeljuje
zadarski Ogranak Hrvatskog književnog društva u Zadru.
Italijanski časopis za svjetsku književnost Margutte u oktobarskom broju 2014.
godine, objavio je Kastelovu poeziju u prevodu Marije Tereze
Albano. Kastelovu poeziju na engleskom jeziku, u prevodu Vladimira
Sekulića, objavio je 2017. godine i časopis za mediteransku
književnost Odisej (Odyssey) koji objavljuje
najznačajnije pisce Mediterana od antičkih vremena do danas. Ciklus Kastelove poezije na
azerbejdžanskom jeziku objavljen je u časo pisu Ulduz (Zvijezda,
br. 623, IV 2021) u bloku 12 crnogorskih pjesnika i pisaca, u prevodu Lene Ruth
Stefa nowitz i Božidara Proročića.Izabran je u trideset
pjesnika svijeta učesnika VI Svjetskog festivala poezije (Sixth World Poetry
Festival) u Kalkuti (Indija) 2012. i 2014. godine.
Kastelova pjesma Montenegro pročitana
je na svečanom prijemu povodom inauguracije Predsjednika Crne Gore
na Vili Gorica 20. V 2023. godine u izvođenju glumca Pavla
Ilića.
Živi u Podgorici.
https://boriskastel.wordpress.com
https://www.facebook.com/boris.kastel
петак, 4. август 2023.
четвртак, 13. јул 2023.
Iz sadržaja:
U novom dvobroju ZK čitajte:
Zorica Tijanić: Vodi me tamo gde Sunce ne zalazi; Krzysztof T. Dąbrowski: Književne minijature; Posljednje
putovanje Adama Ogoreka i dr.; Jelena Dimitrijević: O čemu ćutim, kada ćutim o ratu; Julija Nikolić: Kolumna; Aleksandar Gvozdenović: Priče sa margine; Živko Teodosić: Prva potpuna sekvenca ljudskog genoma, bez praznina; Dušan Varićak: Džon Lenon: Priča o dve pesme; Dušan Varićak: Antiratni pisac Sven Hassel; Etno kuća „Milovuk“; Marijan Grakalić: Gornjogradski književni festival u Zagrebu; Avdulah Ramčilović: Naji Naaman nagrada za poeziju i životno delo; Sreten Mijović: Četiri priče; Jovan Pavlović: Sonata za Stojanoviće; Jahangir Alam Rustom: My silent love; Miro Matijaš: Blues; Marjan Urekar: Nigde mesta da se skrijem, Ты не
смотри на меня; Živko Teodosić: Varljivi vetar, Alisa u kosmičkoj svesti, Tužna
sudbina zaboravljenih senki; Snežana Marko Musinov: Gromada ne pada (Hemingveju) i dr. pesme; Milijan Despotović: O zbirci poezije Ivane Knežević; Milan Drašković: Reci zbogom oružju!; Darko Đorđević: Balkanski heroj; Bojana Durman: Poezija i fotografije; Jaroslav Kombilj: Prljave vode, Korona; Tomislav Krsmanović: Ljubav u Briselskom azilumu; Ilinka Marković: Nije im suđeno; Živko Teodosić: Sokolske planine (Tragom mojih predaka iz Bitke na
Drini, tokom Prvog svetskog rata); Dušan Žugić: Heroji (revolucionari, reakcionari i poneki pesnik); Miroslav Vasić: Kultura i rat između oružja i oruđa; Branko M. Jovanović: Konstatacija; Marijana O. Jovanović: Salaški sanjari; Peđa Ristć: Anđeo osvetnik; Dalibor Čereškov: Pesme; Bogdan Jevtić: Pesme; Jelena Trajanovski Stanković: Evgenija i druge pesme; Nebojša Stanojković: Poezija; Igor Petrić: Poezija; Nino Žuraj: Poezija; Olivera Šestakov: Iskorak ka novom rađanju (O knjizi „Iskorak“
Verice Brnović); Vasa Radovanović: Tihi govor latica Olivere Šestakov; Čedna Radinović Lukić Lalić: Poezija; Zorica Tijanić: Seti se Lenskog; Mladen Živković: Pucanj u mraku; Milorad Lj. Krečković: Opna od kamena - pesme.